Dvorište domaćih životinja

Doktor liječi, priroda ozdravi.” (Aristotel)

Dvorište sa domaćim životinjama je prostor smješten u sjevernom dijelu našeg parka. Bogatu faunu upotpunjuju autohtone životinjske vrste specifične za područje Goranaca i Hercegovine. U našem parku pronaći ćete životinjske vrste koje su od davnina ovdje suživjele sa našim precima, bilo da su im pomagale u radu, bilo kao izvor hrane.

U suvremenom svijetu asfalta, betona i gradova, današnja djeca o domaćim životinjama uče iz fotografija udžbenika ili televizijskih ekrana. Možda teoretski znaju puno toga, ali se samo stvarni dodiri, oblici, susreti, mirisi i vlastite emocije bilježe u čovjekova sjećanja i postaju dio vlastitog životnog iskustva.

EDUKATIVNA FUNKCIJA

U našem DVORIŠTU SA DOMAĆIM ŽIVOTINJAMA djeca mogu otkriti koliko je veliki konj, kako smrdi koza ili koliko je glatko krzno zeca. Mogu čuti koku kako kokodače dok nese jaja, psa koji laje i magarca koji njače dok traži nešto za jelo.

Naše domaće životinje smještene su u prilagođenim nastambama koje izgledaju poput starinskih kućica ovoga kraja koje cijelom ovom dvorištu daju jednu domaću atmosferu vlastite okućnice. Svaka kućica nosi ime i kućni broj životinje kojoj pripada. Tako cijeli obilazak ovog dvorišta sa životinjama postaje jedan hod kroz povijest te floru i faunu ovog kraja. Životinje imaju puno ograđenog slobodnog prostora za svoje kretanje, pa su prijateljski raspoložene za susrete s djecom i prolaznicima. Kamen, drvo, sijeno, zrnje, zemlja, voda… elementi su života koje djeca upijaju gledajući kako su nekada živjeli njihovi preci.

TERAPIJSKA FUNKCIJA

Postoji jedna posebna veza između životinja i djece. Oni se brzo sprijatelje jer su im srca jednako čista i bezazlena. Također, za djecu je posebno važan DODIR i ODNOS koji ostvaruju sa životinjama. Dodir snizuje količinu hormona stresa u organizmu, pa se kroz dodir djeca smiruju, a smiruju se i zato što životinje osjećaju napetost i strah, pa da bi im se približila, djeca moraju ovladati vještinom smirivanja i uravnoteženosti pokreta.

Od domaćih životinja trenutno imamo psa, konja, magarca, kravu, koze, ovce, zečeve, ptice i perad (fazane, koke, patke, guske, pauna, faraonke…)

Uz njih je svoje mjesto našla i jedna stidljiva srna sa lanetom.

Magarci i konji

Znate li koja je razlika između magaraca i konja?

Pored vanjskih razlika između domaćih magaraca i konja, oni se razlikuju i po osobinama koje nisu vidljive na prvi pogled.

U lumbalnom dijelu kralježnice imaju 5, a ne 6 kralježaka kao konji. Magarci imaju 31 par kromosoma, konji ih imaju 32. Tjelesna temperatura magaraca je nešto niža, prosječno je 37°C, a kod konja je između 37,5 do 38,2°C. Vrijeme gestacije je kod magaraca duže nego kod konja i u prosjeku traje 365 do 370 dana, dok je to kod konja 330 dana.

U basnama i bajkama magarac je tvrdoglava, često i glupa životinja. Zbog toga se i danas riječ “magarac” često koristi u pogrdnom smislu. U današnje vrijeme kada magarci više ne služe za rad, prijeti im izumiranje. Većinom se uzgajaju za turističke svrhe i kao ljubimci.

Zanimljivu perspektivu za očuvanje ove plemenite pasmine predstavlja mogućnost uzgoja magaraca radi korištenja njihova mlijeka za dojenčad i druge ljude koji su alergični na proteine iz kravljeg mlijeka.

Koze i ovce

I koze i ovce imaju mnogo toga zajedničkog. Primjerice, genetski su usko povezane, slične su veličine, socijalnih osobina i pripitomili su ih ljudi u približno istom vremenskom razdoblju. Međutim, uvelike se razlikuju kada su u pitanju strategije pronalaženja hrane: ovce više vole travu, a koze pupoljke i svježe izdanke! Istraživanja su pokazala i da se koze bolje i preciznije prilagođavaju novim situacijama i brže prelaze prepreke i promjene, što znači da su kognitivno fleksibilnije.

 

Perad

Perad je udomaćene vrsta ptica koje ljudi već tisućama godina uzgajaju zbog višestruke koristi. Kokoši, pure, patke, guske, biserke, prepelice, fazani, golubovi i nojevi opskrbljuju čovječanstvo mesom, jajima, kožom, perjem, gnojem, tvarima za kozmetiku i farmaceutiku, a služe i kao pokusne životinje te kućni ljubimci.

Svi znamo da kokoši nesu jaja. Znate li da kokošima treba 25 sati da proizvedu jaja? Domaće kokoši mogu godišnje snijeti od 250 do 300 jaja ako se sneseno jaje svaki dan uklanja.

Patke su spretni plivači, zato kažemo za nekoga tko dobro pliva: “plivaš ko patka u vodi!”.

Krave

Iako kravom zovemo cijelu jednu vrstu životinja, krava je, ustvari, ženka domaćeg goveda. Kao što lava zovemo kraljem divljih životinja, kravu bismo, zasigurno, mogli nazvati kraljicom domaćih životinja. To je najvažnija životinja koju su ljudi pripitomili s obzirom na količinu mesa, mlijeka i drugih proizvoda koje daje ljudima. Danas imamo 1,3 milijarde domaćih krava koje žive širom svijeta, podijeljenih u 800 različitih vrsta. Samo u Indiji, gdje se krave poštuju kao svete životinje i ne smiju se ubijati, živi preko 300 miliona krava. Krave su vrlo znatiželjne životinje i jako vole istraživati. Imaju izvrsno čulo mirisa i mogu čuti zvukove koje ljudski sluh ne može zabilježiti. Kada pasu ili se odmaraju, sve krave na svijetu, gotovo uvijek, zauzimaju isti položaj: sjever – jug, zbog čega ih znanstvenici nazivaju „živim kompasom“. Zašto to rade? Još uvijek se ne zna. Međutim, sve krave ne muču istim „jezikom”. Istraživanjima je utvrđeno da krave koje žive na različitim krajevima svijeta različito i „muču”. Krave su, kako tvrde istraživanja, prave dame. Vrlo su osjećajne i daju više mlijeka ukoliko se prema njima lijepo postupa. S više mlijeka počastit će vas i ako im puštate lijepu glazbu i obraćate im se imenom koje ste im dali.

Zečevi

Od davnina zec je bio poželjan trofej lovaca zbog svog ukusnog mesa i toplog krzna. Zec je poznat i kao simbol plodnosti i ponovnog rođenja, pa ga se povezuje sa proljećem i Uskrsom. U kineskom zodijaku zec je jedan od 12 životinja i predstavlja ljubaznost, dobrotu, osjetljivost, suosjećanje, nježnost i eleganciju. Osim toga, zec je često predstavljao simbol vjere, ljubavi i sreće.

Srna i lane

U naše dvorište domaćih životinja “zalutala” je jedna srna i jedno lane. Lovci često puta upozoravaju da se ne dotiče i ne dira lanad koju primijetite na rubovima oranica, šume ili vrtova zbog toga što će se tako na lanetu ostaviti čovječji miris i onda će ga srna vjerojatno odbaciti. Naime, srna nije napustila svoje mladunče, nego ga je samo na ovaj način ostavila na sigurnom dok ona sama traga za hranom.

You are donating to : Greennature Foundation

How much would you like to donate?
$10 $20 $30
Would you like to make regular donations? I would like to make donation(s)
How many times would you like this to recur? (including this payment) *
Name *
Last Name *
Email *
Phone
Address
Additional Note
paypalstripe
Loading...